Skip to main content
GlobalConsensus.Earth
Universal Chapter
Global Voting
About Us
Get Involved
News
Support

“The most important thing you can do is to share the story.”

The Charter

  • Full Charter
  • Plain Language
  • Teaching Materials

Get Involved

  • Ambassador Program
  • Take the Pledge
  • Donate

Voting

  • Overview
  • Trust Ledger
  • Download Apps

About

  • About
  • Our Work
  • Our Team
Privacy PolicyTerms of Service

© 2026 GlobalConsensus.Earth

Content licensed under CC BY-NC-SA 4.0

Full TextPlain LanguageYouth VersionChildren Version

SARTOO KUUBAƊO TEDDEANGAL NEƊƊANKE E PINAL ADUNA


**Yi’annde Wootere wonande Neɗɗankaagu**


---


KO WONNII E NDER ƊEE ƊEREJI


**FECCERE ARANDEERE: WINNDANNDE TIMMUNDE**


* Konngol Naatirgol

* Feccere I: Semmbeeji Tuugnorgal (Winndannde 1-7)

* Feccere II: Jikkuuji e Jortooji Neɗɗo (Winndannde 8-20)

* Feccere III: Jikku Karallaagal e Darnde e nder Renndo (Winndannde 21-29)

* Feccere IV: Gootumma e Jam (Winndannde 30-33)

* Feccere V: Hakkeeji Neɗɗo (Winndannde 34-43)

* Feccere VI: Hakkeeji Leyyi (Winndannde 44-46)

* Feccere VII: Hakkeeji Renndo e Faggudu (Winndannde 47-52)

* Feccere VIII: Hakkeeji e nder Jamanu Karallaagal (Winndannde 53-56)

* Feccere IX: Karallaagal e njeru Neɗɗankaagu (Winndannde 57-60)

* Feccere X: Leydi Wuurndi (Winndannde 61-64)

* Feccere XI: Kuuɓal (Winndannde 65-70)

* Konngol Udditirgol


**FECCERE ƊIƊABERE: HELO JAAYRE (NGEWNDAM NGEEƁNDAM)**


**FECCERE TATABERE: WONANDE SUKAAƁE**


**FECCERE NAYABERE: WONANDE CUKAYLI**


---


FECCERE ARANDEERE: WINNDANNDE TIMMUNDE


KONNGOL NAATIRGOL


Minen, leyyi aduna, rennduɓe neɗɗankaagu gooto, jofnde men woni wootere e dow ndee winndere wuurnde:


Annditde wonde kala neɗɗo ina jogii teddeangal tawaangal e darnde tiiɗnde — so tawii ko Allaa rokki ɗum, so tawii ko tago tawaango, walla ko neɗɗankaagu neesu — tawi hay huunde waawaa ustadde ɗum;


Annditde ganndal tawaangal e nder kala diine, miijooji filosof, e pinalji ngenndiiji tawaaɗi, ɗi fof ina njanngina wonde mbeɗen foti huutoraade woɗɓe no njiɗ-ɗen mbeɗe-ɗen nii;


Faamde wonde neɗɗankaagu ina wuurda e jokkondiral — gooto e gooto, e maayɓe e garooji, e leydi e maayooji e kala huunde wuurnde renndunoonde ndee leydi;


Tabitinde wonde enen fof ko en ɓesngu gooto, en renndi iwdi wootere e galle gooto, e wonde garooji men ina tuugnii e annditde ndee gootumma tawi en teddinii kadi pinalji men ceertuɗi;


Janngude e mette sifaaji aduna ɓennuɗi — nde teddeangal mawninaaka, nde leyyi njokkondiri e hare, e nde leydi ndii gaaña — e fellitde mahde aduna ɓurɗo nuunɗude e jam;


Tabitinde wonde neɗɗo fotaani tan reenireede e ayibe, kono o noddaama kadi yo o heɓi darnde — wonde tagowo, jiiloowo goonga, e wallitoowo e moƴƴere renndo;


Goongɗinde wonde neɗɗankaagu ina e nder laawol ɓeydagol, ina wona huunde nde wonaano tawo, e wonde kala jamanu ina jogii fartaŋŋe e darnde yahrude yeeso e ndee ɓural renndaangal;


Wootondirde e caɗeele mawne jamanu men — kulhuli mbeelu weeyo, karallaagal kesal jogiingal semmbe mo meeɗaa yiyeede, baasal e luural duumiingal, e jam mbulɗam — ɗum hay ngenndi walla leñol wootol waawaa safrude ɗum tan;


Tabitinde wonde hakkeeji ina njogii darnde, wonde ndimaagu ina wonana moƴƴere renndo, e wonde ɓeto kala renndo ko no o huutortoo ɓurɓe lo’ude ɓee;


Min mbacciima ɗoo ndee Winndannde Kuubal wonande Teddeangal Neɗɗanke e Pinal Aduna wonde yi’annde renndaangal e sariya wonande kala leyyi e ngenndiiji.


---


FECCERE I: SEMMBEEJI TUUGNORGAL


#### Winndannde 1 — Sariya Kanngol (Limgal Goonga)


Tuugnorgal ndee Winndannde ko jikku njoɓdi, tawaangal e kala aada jikkuuji duumiiɗi: Huutoro woɗɓe no njiɗ-ɗaa mbeɗee-ɗaa nii. Wata mbeɗu woɗɓe ko njiɗ-aani mbeɗee-ɗaa. Ndee semmbe ina yaaji haa e kala neɗɗo, renndooji, e ngenndiiji. Ina ardina jokkondiral men e garooji e winndere tago. Ina nodda en wata en gaañ tan kono yo en njiilo moƴƴere woɗɓe.


#### Winndannde 2 — Teddeangal Tawaangal


Kala neɗɗo ina jogii teddeangal tawaangal ngal tuugnaaki e jikku, golle, walla darnde. Ngal teddeangal hay semmbe waawaa rokkude ɗum, walla itta ɗum. Ko kañum woni iwdi ɗo kala hakkeeji njaltata e sariya mo kala golle poti ñaawireede.


#### Winndannde 3 — Ɓesngu Neɗɗo Gooto


Neɗɗankaagu ko ɓesngu gooto. Les kala ceertugol pinal, ɗemngal, diine, e ngenndi, en renndi iwdi wootere, tago wooto, e galle gooto. Ndee gootumma wonaa huunde nde foti heɓeede kono ko huunde tawaande nde foti annditeede e teddineede. En njokkondirii gooto e gooto so en njaɓii walla en njaɓaani; ganndal woni ko wuurde e oon laawol.


#### Winndannde 4 — Gootumma e nder Ceertugol


Ndee ɓesngu neɗɗo gooto ina hollira hoore mum e nder pinalji, ɗemɗe, diineeji, e aadaaji keewɗi. Ndee ceertugol ko ngalu ngu foti reenireede, wonaa caɗeele potɗe safrude. Hay pinal walla yi’annde wootere alaa ko jogii goonga fof. En njanngata ko e gooto e gooto, e ceertugol men ina teddina en fof. Gootumma goonga ina jogii ceertugol; ngal momtata ɗum.


#### Winndannde 5 — Reenude Leydi


Leydi ndii ina fawii e kala nguurndam, ina foti teddineede e reenireede. Tago ina jogii darnde ɓurteede huutoraade ɗum wonande neɗɗo tan. Enen ko en feccere e ɗaɗi nguurndam, en ceerdaani e majji. Cellal neɗɗankaagu e cellal aduna ko huunde wootere, ɗi ceerdataa.


#### Winndannde 6 — Darnde wonande Garooji


Enen en njogii leydi ndii ko amanat wonande ɓee ɓe ngarata caggal men. Kala jamanu ina foti miijtaade batte cuɓagol mum e dow garooji ɓe ndañaka tawo. En noddaama yo en won maamiraaɓe moƴƴuɓe, accude aduna mo waawi fawde nguurndam e jorto.


#### Winndannde 7 — Laawol Neɗɗankaagu


Neɗɗankaagu ina e nder laawol ɓeydagol — e jikku, e renndo, e ruuhu — ina wona huunde nde wonaano tawo. Kala jamanu ina rona ɓural e gooliiɗe ɓee ɓe ngari yeeso mum, omo jogii fartaŋŋe yahde yeeso e nuunɗal, ganndal, e ɓural ɓurngal mawnude. Ngol laawol renndaangal ina rokka maana e nguurndam gooto e gooto, ina nodda en yo en wallitu e huunde ɓurngal mawnude e enen.


---


FECCERE II: JIKKUUJI E JORTOOJI NEÐÐO


#### Winndannde 8 — Moƴƴere (Newaare)


Moƴƴere ko jikku ɓurɗo yaajde e aduna — cukayli ina paama ɗum, kala pinal ina teddina ɗum, kala neɗɗo ina hanyi heen. Kala neɗɗo noddaama yo o moƴƴu: yo o gollire newaare, miijo, e deental e woɗɓe. Golle tokose moƴƴere ina fawii e nguurndam ñalnde kala; so ɗe ngalaano aduna wonata ko huunde mettuɗo e ɓuuɓɗo. Renndooji ina poti mawninde moƴƴere e nder aadaaji mumen, duɗe mumen, e janngirde mumen.


#### Winndannde 9 — Goonga e Goongɗinki


Goonga ko tuugnorgal koolol, e koolol ko tuugnorgal renndo. Kala neɗɗo ina foti daranaade wonde goongɗuɗo e konngol e golle — haalde goonga, huutoraade fodoore, hollirde hoore mum e sifaaji no poti nii, e salaade fenaande, ñaantirgol, e huutoraade mbeeluuji. Renndo mahiraango e fenaande waawaa darnde. Ɓee ɓe kaalata goonga, hay so tawii ina metti, ina ngolla golle moƴƴuɗe wonande kala neɗɗo.


#### Winndannde 10 — Teddeangal


Kala neɗɗo ina hanyi huutoreede e teddeangal — annditeede wonde omo jogii darnde, hettindaneede, e ñaawareede e goonga. Teddeangal ɗaɓɓataa wootondirde miijo; ina ɗaɓɓi annditde teddeangal goɗɗo o. Mehaare e ittal teddeangal neɗɗo ko ɗaɗi jikkuuji bonɗi. Renndooji ina poti mawninde pinal teddeangal hakkunde kala ceertugol.


#### Winndannde 11 — Neɗɗo wonde Tagowo


Kala neɗɗo ina jibinaa e baawal tagude, miijtaade, mahde, e wallitde huunde heeriinde e aduna. Ngol ruuhu tagu ko huunde hanniinde e teddeangal neɗɗo. Renndooji ina poti mawninde tagu, rokkude fartaŋŋe wonande golle maantinɗe, e annditde wonde kala neɗɗo ina jogii dokke ɗe o rokka.


#### Winndannde 12 — Darnde Hoore e Neesu


Kala neɗɗo ina jogii hakke mawninde anndital darnde hoore mum moƴƴo mo iwrata e nder mum, wonaa tan e sifaaji caggal. Janngirde e pinal ina poti mawninde teddeangal hoore tuugniingal e jikku, darnde, e wallital — wonaa e dow ɓural e woɗɓe. Neesu neɗɗo gooto, yi’annde mum, e laawol mum foti teddineede.


#### Winndannde 13 — Faayre e Jiilagol Goonga


Yiɗde faamde ko huunde hanniinde e wonde neɗɗo. Kala neɗɗo ina jogii hakke e darnde jiilagol goonga e hakkille udditiiɗo, lamndaade, janngude, e mawnude e nder nguurndam mum fof. Renndooji ina poti semmbinde faayre, reenude jiilagol goonga, e teddinde ɓee ɓe njiilata ganndal e njeru hikma.


#### Winndannde 14 — Nuunɗal e Yurmeende


Jiilagol nuunɗal foti ardineede e yurmeende — baawal faamde e renndude mette woɗɓe. Nuunɗal tawa yurmeende alaa heen wonata ko jikku bonɗo; yurmeende tawa nuunɗal alaa heen ina rokkata fartaŋŋe gooliiɗe. Kala neɗɗo noddaama yo o darano ko moƴƴi tawi omo njiiloo faamde hay ɓeen ɓe o seerti miijo.


#### Winndannde 15 — Darnde Cellunde


Neɗɗo ina tago yiilagol mawnude, ɓeydaade, e wonde ɓurɗo. Luural cellungal ngal mawninta golle, semmbiɗinta ɓural, e teddinta luurondirɓe ina foti semmbiɗineede. Kono, luural wata faw hay batte e jikku bonɗo, huutoraade woɗɓe, walla halkude woɗɓe. Ɓural heɓiraangal gaañugol woɗɓe wonaa ɓural goonga. Paandaale wonaa foolde woɗɓe kono ko mawninde hoore mum e wallitde e timmoode ndee.


#### Winndannde 16 — Neesu e Jokkondiral


Kala neɗɗo ko o gooto tawa o nanndaani e goɗɗo, omo jogii dokke ceertuɗe, yi’anndeeji, e wallital. Ngol neesu foti mawnineede, wonaa usteede. E oon sahaa kadi, neɗɗo ina mawnira e renndo e jokkondiral. Luural hakkunde neesu e jofnde renndo foti jogeede, wonaa safrude ɗum — ɗi fof ɗi poti wonande neɗɗankaagu timmungu.


#### Winndannde 17 — Haayre e Mbelu


Neɗɗo ina waawi haayreede — wonde e mette mbelu, sirlu, e mawnugol nguurndam. Ngol baawal haayreede ko dokkal potngal mawnineede, wonaa lo’re potnde foolde. Karallaagal, tago, muusiika, tinndi, e miijtaade ina ñammina ruuhu. Renndooji ina poti reenude nokkuuji mbelu, deƴƴere, e miijtaade, tawi ɓe njiilataaki ustude nguurndam neɗɗo e gollital e nyaamgol tan.


#### Winndannde 18 — Potal e Timmoode


Nguurndam mawnindam ina ɗaɓɓi potal: hakkunde yiɗde mawnude e mbelu, hakkunde ɓeydaade hoore e jaɓde hoore, hakkunde golle e fowtere, hakkunde rokkude e heɓde. Jiilagol "ko ɓuri" tawa kaaye alaa heen ina addata mehaare. Ganndal woni ko anndude ko heyi, wonde e nguurndam no ngu wori nii, e heɓde jam e nder darnde.


#### Winndannde 19 — Weltaare e Mawninal


Nguurndam ko yo wuuree e weltaare. Fijirde, jaleede, mawninal, e mbelu wonaa gaañgol golle tiiɗɗe nguurndam — ɗum ko huunde hanniinde e ɓeydagol neɗɗo. Renndooji ina poti rokkude nokku mawninal, fowtere, e mbelu tawaande e nguurndam. Nguurndam tawa weltaare alaa heen ina usta, hay so tawii ko golle timmuɗe.


#### Winndannde 20 — Jorto


Jorto ko jikku baawnoowo kala jikkuuji goɗɗi wonde. Ko koolol wonde darnde ina jogii maana, wonde garooji ina mbaawi wonde ɓurɗi moƴƴude, wonde moƴƴere wonaa meere. Tawa jorto alaa, cuusal ina lora e golle ina nattata. Kala neɗɗo ina jogii hakke e sifaaji jorto, e darnde duuminde jorto e woɗɓe. Mettal wonaa goonga; ko jaɓal foolde.


---


FECCERE III: JIKKU KARALLAAGAL E DARNDE E NDER RENNDO


#### Winndannde 21 — Darnde e woɗɓe


Kala neɗɗo ina jogii darnde wallitde cellal renndo mum e dow baawal mum. Ɓeen ɓe ngalu mumen ɓuri mawnude njogii darnde ɓurnde mawnude wallitde ɓeen ɓe mmetteeji njogi. Wootondirde e ɓeen ɓe lo’i, ɓe mette njogi, e ɓe mbeertii ko maande mawnugol jikku. Hay gooto mo waawi wallitde fotaani daraade meere tawi woɗɓe ina mmettee.


#### Winndannde 22 — Wallitde tawa a huutoraaki


Renndo cellungo ko ngo kala neɗɗo wallitta haa e baawal mum tawi o njiilaaki ɓural ngal nuunɗaani e dow woɗɓe. Ɓamtaare ɓurngal hewde e pecci gooto, huutoraade golle walla koolol woɗɓe, walla yahde yeeso e mette moƴƴere renndo ina bonna renndo ngo. Paandaale wonaa ɓural neɗɗo gooto kono ko ɓamtaare renndaangal. Nde kala neɗɗo wallitti tawi hay gooto huutoraaki goɗɗo, ɓe fof ɓe mawnata.


#### Winndannde 23 — Timmoode Jikku


Timmoode jikku ina firti wonde gooto — wonde neɗɗo gooto e nder sirlu e nder jamaa, gollirde e nder jikkuuji mum hay so tawii hay gooto ndaartaaki. Neɗɗo timmuɗo jikku omo jogoo fodoore, omo teddina aadiiji, omo hoolnee. Renndooji ina njiila tan so tawii ko ɓuri hewde e yimɓe ɓee ina ngollira timmoode jikku e nder jamanuuji keewɗi.


#### Winndannde 24 — Yettoore e Newaare


Nguurndam moƴƴam ina jogii yettoore — mawninde ko mbeɗe-ɗen iwrude e ɓesngu, renndo, tago, e ɓeen ɓe ngari yeeso men. Yettoore ko safara yiɗde fof wona mum; ina waylata no mbeɗe-ɗen ndaarude aduna e nokku men e nder mum. Newaare (humility) ina anndita kaaye ganndal men, wallital woɗɓe e ɓural men, e fawande men e semmbeeji ɗe en njiilaaki. Yettoore e newaare ina udditana en laawol ganndal e reenude en e mawnikinaare.


#### Winndannde 25 — Ndeenka Ngaluuji


Ngaluuji — so tawii ko neɗɗo, walla renndo, walla tago — poti huutoreede e ganndal, wonaa fureede walla moofteede. Mettal ko ayibe e ɓeen ɓe ustaaka e ɓeen ɓe ngarata caggal men. Kala neɗɗo yo wuure e nder baawal mum e huutoraade ngaluuji renndaangal wonaa wonde jeyi mum kono wonde amanat.


#### Winndannde 26 — Wata huutoro Moƴƴere woɗɓe


Moƴƴere e koolol woɗɓe wata huutoro e sifaaji bonɗi. Ɓeen ɓe mbeɗira wallital njogii darnde huutoraade ngal moƴƴi, e so ɓe mbaawi, wallitde woɗɓe kadi. Huutoraade moƴƴere, dokke, walla ngaluuji jamaa wonande yiɗde hoore mum ko yannde aadi renndo. Ndimaagu ina fawii e ko ɓuri hewde e yimɓe gollirde e hakkille moƴƴo e nder jamanuuji keewɗi.


#### Winndannde 27 — Cuusal e Finaa-tawaa Jikku


Wuurde moƴƴere ina ɗaɓɓi cuusal — yiɗde daranaade goonga e nuunɗal hay so tawii ina tiiɗi, haalde nde deƴƴere ɓuri weeɓde, e gollirde moƴƴi e yeeso semmbe walla kulol. Lo’re jikku ina rokkata fartaŋŋe bone. Kala neɗɗo noddaama yo o jogoo cuusal deƴƴungal ngal timmoode jikku ñalnde kala e, so tawii ina hanni, cuusal jamaa wonande seede.


#### Winndannde 28 — Yaafuye


Baawal yaafude — woɗɓe e hoore mum — ko huunde hanniinde e cellal e yahde yeeso. Jogagol tikkere ina bonna oon mo jogii ɗum. Yaafuye ina firti wonaa yejjitde, walla rokkude hujja, walla accude nuunɗal; ina firti ko yoppude tikkere e udditde fartaŋŋe nanondiral. Tawa yaafuye alaa, gaañande nattataa e mmetteeji ina njokkonta.


#### Winndannde 29 — Njeru e Wallital


Nguurndam jogiingal maana nattataaki tan e ko mbeɗe-ɗen heɓde kono kadi e ko mbeɗe-ɗen rokkude. Njeru wonande woɗɓe — e ɓesngu, renndo, e aduna oo fof — ko iwdi mbelu ɓernde e paandaale. Ɓeen ɓe njerata ina ngummoo wonde rokkude ina mawnina rokkowo o. Renndooji ina poti teddinde ɓeen ɓe njerata tawi ina mawnina e kala neɗɗo wonde en ngalaa ɗoo wonande enen tan, kono wonande gooto e gooto.


---


FECCERE IV: GOOTUMMA E JAM


#### Winndannde 30 — Gootumma e dow Ceertugol


Garooji neɗɗankaagu ina fawii e baawal men wootondirde wonaa seekondirde. Semmbeeji seekondirɗi — leñol, mmetteeji, haalaaji fenaande, kulol woɗɓe — ina mbonna moƴƴere men renndaangal tawi kadi addii boneeji mawne e nder taariiki. Kala neɗɗo noddaama yo o sala njiilaw ndaartude aduna wonde "enen e mumen," yiilagol laawol hakkunde ceertugol, e mahde ponte wonaa mahde kooke. Gootumma firtataa nanndugol; ina firti annditde neɗɗankaagu men renndaangal les kala ceertugol.


#### Winndannde 31 — Salaade Leñol e Ceerdugol


Yiɗde feccude neɗɗankaagu wonde "enen" e "mumen" — e ustude teddeangal ɓeen ɓe mbeɗe-ɗen ndaarude wonde "woɗɓe" — ko ɗaɗi mmetteeji, torraaji, e mbariigu. Kala neɗɗo yo sala ndee yiɗde e nder hoore mum tawi omo luurondiri e ɗum e nder renndo mum. Hay fedde wootere wonaa les-neɗɗo. Hay leñol wootol wonaa meere. Jananɗo, jaltuɗo leydi mum, oon mo seerti — ɓeen fof ko neɗɗo timmuɗo, ina hanñi e teddeangal.


#### Winndannde 32 — Wonande Ɓiɗɗo-leydi Aduna


Kala neɗɗo ko ɓiɗɗo-leydi aduna kadi e nder renndo mum e ngenndi mum. Ndee wonande ɓiɗɗo-leydi aduna lomtataaki neesuuji goɗɗi kono ina timmina ɗum. Caɗeele jamanu men — waylo-waylo mbeelu weeyo, ñabbuuji, kaɓirɗe nukleer, karallaagal (AI) — ina ɗaɓɓi miijtaade e gollirde wonde neɗɗankaagu gooto. Yiɗde leydi mum e darnde aduna oo fof luurondiraani; ɗi fof ɗi mbaawi jogeede. Ɓeydagol renndo neɗɗo ina hollira yahde yeeso e njiilaw moƴƴere ɓurngal yaajde.


#### Winndannde 33 — Jam


Jam ɓuri wonde tan alaa hare; ko wonande nuunɗal, kisal, e sifaaji wonande ɓeydagol neɗɗo. Kala neɗɗo ina jogii hakke wuurde e jam. Renndooji ina poti safrude luural e ngeru ngewndam, nanondiral, e laawol sariya. Hare wonata ko laawol cakkitol, tawa ina jogii kaaye jikkuuji. Ɓeen ɓe ngollata wonande jam — ɓe nnanondirta añdiraaɓe, ɓe ndeƴƴinta luural, ɓe nmahata faamu — ina ngolla golle ceniiɗe.


---


FECCERE V: HAKKEEJI NEÐÐO


#### Winndannde 34 — Potal


Kala neɗɗo ina jibinaa e ndimaagu e potal e teddeangal e hakkeeji. Kala neɗɗo, tawa hay ceerdugol alaa — tawi ina heen leñol, noondi, debbo walla gorko, ɗemngal, diine, miijo politik, iwdi ngenndi walla renndo, ngalu, jibinannde, walla sifaaji goɗɗi — ina jogii hakke e ndeenka timmunda ndee Winndannde.


#### Winndannde 35 — Nguurndam, Ndimaagu, e Kisal


Kala neɗɗo ina jogii hakke e nguurndam, ndimaagu, e kisal neɗɗo mum. Hay gooto fotaani gollireede jikku bonɗo walla torra, walla huutoreede sifaaji bonɗi ustooɓe teddeangal. Hay gooto fotaani jogeede e maccungaagu walla golle dow semmbe. Hay gooto fotaani itteede nguurndam walla ndimaagu meere.


#### Winndannde 36 — Ndimaagu Miijo, Hakkille, e Diine


Kala neɗɗo ina jogii hakke e ndimaagu miijo, hakkille, e diine. Ɗum ina heen ndimaagu jogagol kala goongɗinki walla alaa, waylude goongɗinki mum, e gollirde diine mum e nder dewal, janngingol, e aadaaji. Hay gooto fotaani doolee e haalaaji goongɗinki.


#### Winndannde 37 — Ndimaagu Haala e Habbere


Kala neɗɗo ina jogii hakke e ndimaagu haala, tawi ina heen ndimaagu njiilaw, heɓde, e renndude habbere e miijooji. Ɗum ina heen ndimaagu jaayndeeji e kala sifaaji jokkondiral. Ɗee ndimaaguuji ina njogii darnde e mbaawi kaaye tan so tawii ina hanni reenude hakkeeji woɗɓe walla moƴƴere jamaa hanniinde.


#### Winndannde 38 — Ndimaagu Batu e Fedde


Kala neɗɗo ina jogii hakke e batu jam e mahde walla naatde e fedde, tawi ina heen pelle wonande reenude hakkeeji mumen. Hay gooto fotaani doolee wonde e fedde wootere.


#### Winndannde 39 — Wallital Demokaraasi


Semmbe laamu ina tuugnii e yiɗde yimɓe. Kala neɗɗo ina jogii hakke wallitde e laamu, e hoore mum walla e dow lomtooɓe cuɓaaɓe e ndimaagu, e suɓaade e nder woote goonga tawi potal ina heen. Sukaaɓe ina njogii hakke heɓde daande maantinnde e nder kuulal ngal fawii e garooji mumen.


#### Winndannde 40 — Nuunɗal e Laawol


Kala neɗɗo ina poti yeeso sariya. Kala gooto ina jogii hakke e huutorgal nuunɗal e dow ñaawirdu nde wonaa gommbiinde, annditeede wonde omo selli haa o anndiree omo jogii ayibe, heɓde deenoowo sariya (avocat), e safrude so tawii hakkeeji mum mbonnaama. Hay gooto fotaani nanngireede walla kaaye meere.


#### Winndannde 41 — Sirlu


Kala neɗɗo ina jogii hakke e sirlu e nder nguurndam mum, ɓesngu mum, galle mum, e jokkondiral mum. Ngal hakke ina yaaji haa e reenude habbere neɗɗo e alayeeji mum. Hay gooto fotaani ndaarteede sirlu mum walla naatde e haalaaji mum meere.


#### Winndannde 42 — Ndimaagu Dillugol


Kala neɗɗo ina jogii hakke dillude e ndimaagu e suɓaade nokku jofnde mum. Kala gooto ina jogii hakke yaltude kala leydi tawi ina heen leydi mum e hootde heen. Kala gooto ina jogii hakke yiilaade fartaŋŋe (asylum) e torraaji. E oon sahaa kadi, kala neɗɗo ina jogii hakke wonde e leydi mum.


#### Winndannde 43 — Ɓesngu e Renndo


Ɓesngu, e sifaaji mum keewɗi, ko tuugnorgal renndo jogiingal hakke e ndeenka. Mawɓe ina njogii hakke dewgal e jaɓal timmungal e mahde ɓesngu. Cukayli ina njogii hakke e ndeenka, kure, e jokkondiral ɓesngu. Renndooji ina njogii hakke duuminde laabi mumen nguurndam e jokkondiral renndo.


---


FECCERE VI: HAKKEEJI LEYYI


#### Winndannde 44 — Cuɓagol Garooji


Kala leyyi ina njogii hakke suɓaade garooji mumen, suɓaade darnde mumen politik, e njiilaw ɓamtaare mumen faggudu, renndo, e pinal. Hay leñol fotaani itteede laabi mumen nguurndam walla hakke mumen mahde garooji mumen.


#### Winndannde 45 — Ɓee ɓe ustaaka e Renndooji Ceertuɗi


Yimɓe jeyaaɓe e leñol, diine, ɗemngal, walla pinal ustaangal ina njogii hakke mawninde pinal mumen, gollirde diine mumen, e huutoraade ɗemngal mumen. Neesu e ɓamtaare kala renndooji ceertuɗi ina foti reenireede. Nde kuulal fawii e dow leydi renndo, ngaluuji mum, walla laawol nguurndam mum, jaɓal ngal renndo o, tawa ina anndi kadi alaa doole, ina foti ɗaɓɓeede.


#### Winndannde 46 — Goonga e Nanondiral


Ɗo boneeji mawne njooɗii, leyyi ina njogii hakke e goonga, annditgol, e fartaŋŋe wonande cellal. Nuunɗal ina heen wonaa tan ñaawre kono kadi ko nanondiral. Mahde garooji jam ina ɗaɓɓi miijtaade goonga e dow ko ɓenni.


---


FECCERE VII: HAKKEEJI RENNDO E FAGGUDU


#### Winndannde 47 — Ɓeto Nguurndam Moƴƴam


Kala neɗɗo ina jogii hakke e ɓeto nguurndam moƴƴam wonande cellal e mbelu, tawi ina heen nyaamdu, ndiyam, comci, galle, e gollal hanniingal. Kala gooto ina jogii hakke e kisal nde o waawaa hoore mum. Hay gooto fotaani wonde e heege walla tawa alaa galle e nder aduna mo ngalu heewi.


#### Winndannde 48 — Golle


Kala neɗɗo ina jogii hakke e golle, e sifaaji nuunɗuɗi, e njoɓdi potndi, e reenireede e huutoraade bone. Gollatooɓe ina njogii hakke e mahde fedde e nanondiral renndaangal. Kala gooto ina jogii hakke e fowtere, mbelu, e kaaye wonande jamanuuji golle. Golle dow doole ina kaɗaa.


#### Winndannde 49 — Janngirde


Kala neɗɗo ina jogii hakke e janngirde. Janngirde ina foti mawninde jikku neɗɗo fof, semmbinde miijo ganndal e tagu, tiiɗtinde teddeangal hakkeeji e ceertugol, e mawninde faamu hakkunde kala leyyi. Janngirde arandeere ina foti wonde meere e doole; janngirde yahrunde yeeso ina foti udditaneede kala neɗɗo.


#### Winndannde 50 — Cellal


Kala neɗɗo ina jogii hakke e ɓeto ɓurngal mawnude cellal ɓandulle e hakkille. Ɗum ina heen heɓde njuɓɓudi cellal, safaareeji hanniinɗi, ndiyam laaɓɗam, nyaamdu moƴƴundu, e sifaaji nguurndam celluɗi. Cellal hakkille ina foti jogeede darnde wootere e cellal ɓandulle.


#### Winndannde 51 — Pinal e Ganndal


Kala neɗɗo ina jogii hakke wallitde e nguurndam pinal, mawninde karallaagal, e renndude moƴƴere ɓamtaare ganndal. Ganndal tawaangal e ndonaandi pinal ina foti teddineede e reenireede. Batte tagu neɗɗo e njiilaw ko jeyi neɗɗankaagu fof.


#### Winndannde 52 — Faggudu Nuunɗuɗo


Faggudu foti wonande cellal neɗɗo e winndere, wonaa tan moofteede ngalu. Coggu e kaalis ina poti wonde nuunɗuɗum e laaɓɗum. Kala leyyi ina njogii semmbe dow ngalu mumen tago. Njuɓɓudi faggudu ndu duuminta baasal walla huutoraade yimɓe ko bone.


---


FECCERE VIII: HAKKEEJI E NDER JAMANU KARALLAAGAL


#### Winndannde 53 — Heɓde Karallaagal Habbere


Kala neɗɗo ina jogii hakke heɓde karallaagal dijital e njuɓɓudi jokkondiral hanniingal wonande wallital e nder renndo hannde. Moƴƴere jamanu habbere ina foti renndireede haa yaaji, e kooke kaɗooje heɓde ɗum ina poti ittireede seeɗa seeɗa.


#### Winndannde 54 — Reenude Alayeeji (Data)


Kala neɗɗo ina jogii hakke e ndeenka alayeeji mum. Mooftugol e huutorgal habbere neɗɗo ina foti wonde laaɓɗum, tawa ina jogii kaaye wonande paandaale goonga, tawi jaɓal timmungal ina heen. Kala gooto ina jogii hakke anndude ko wonii e alayeeji mum e waylude walla ittuɗe alayeeji ɗe ngonaani goonga walla ɗe njiilaaka.


#### Winndannde 55 — Ndimaagu e Ndaartugol Meere


Hay neɗɗo fotaani huutoreede ndaartugol meere walla ngal sariya jaɓaani. Ndaartugol jokkondiral walla golle ina foti wonde e dow sariya, hanni, tawi ina jogii sifaaji, tawi ndeenka alaa semmbe ina heen. Hakke e jokkondiral sirlu ina foti reenireede.


#### Winndannde 56 — Laaɓal e nder Kuulal Masin (AI)


Nde njuɓɓudi masin (automated systems) mballitti walla kuuli ko fawii e nguurndam yimɓe, ɓeen ɓe kuulal ngal fawii e dow mumen ina njogii hakke faamde no kuulal ngal heɓiraa, heɓde neɗɗo ndaartoowo ɗum, e luurondirde e ɗum. Hay gooto fotaani huutoreede mmetteeji e njuɓɓudi algoritm.


---


FECCERE IX: KARALLAAGAL E NJERU NEÐÐANKAAGU


#### Winndannde 57 — Semmbeeji Ardinooje Karallaagal


Karallaagal ina foti njerude neɗɗankaagu, wonaa jeyde ɗum. Karallaagal jogiingal semmbe, tawi AI ina heen, ina foti mawnineede e huutoreede e laabi teddinɗi teddeangal neɗɗo, reenude baawal neɗɗo, mawninde nuunɗal, duuminde laaɓal, tabitinde darnde, e reenude e bone. Ɓeen ɓe tagata wallitde karallaagal njogii darnde e batte majji.


#### Winndannde 58 — Baawal Neɗɗo e Kuulal Tiiɗngal


Kuulal ngal jogii batte tiiɗɗe wonande nguurndam neɗɗo e moƴƴere ina foti wonde e les baawal neɗɗo goonga. Masinaaji wata rokku semmbe hoore mumen e dow nguurndam e maayde. Ñaawre neɗɗo, ganndal, e darnde jikku waawaa rokkude njuɓɓudiiji ɗi ngalaaka ɗum.


#### Winndannde 59 — Ndeenka e Bone Karallaagal


Kala neɗɗo ina jogii hakke reenireede e karallaagal mahiraangal wonande ñaantirgol, fenaande, walla huutoraade lo’re neɗɗo. Ndeenka heeriinde ina foti wonande cukayli e yimɓe ɓe lo’i. Nde karallaagal addii kulhuli mawne, hakkille ina foti wonde ardiɗo huutorgal mumen.


#### Winndannde 60 — Duuminde Jokkondiral Neɗɗo


Karallaagal ina foti mawninde wonaa lomtude jokkondiral neɗɗo e renndo maantinngo. E nder gollal hanniingal ngal fawii e moƴƴere neɗɗo, fartaŋŋe jokkondiral hakkunde yimɓe ina foti reenireede. Darnde nde hay huunde lomtataa wonande wonnde neɗɗo, yurmeende, e ndeenka ina foti annditeede.


---


FECCERE X: LEYDI WUURNDI


#### Winndannde 61 — Hakke e Weeyo Cellungo


Kala neɗɗo ina jogii hakke e weeyo laaɓngo, cellungo, e duumiingo, tawi ina heen henndu laaɓndu, ndiyam mbelɗam, njuɓɓudi tago cellundi, e weeyo potngo. Bonngol weeyo ngo kulhuli wonande cellal neɗɗo e mbelu mum ina foti darneede e safrude.


#### Winndannde 62 — Teddinde Tago


Winndere tago ina jogii darnde ɓurteede huutoraade ɗum wonande neɗɗo tan, ina foti teddineede e reenireede. Njuɓɓudiiji tago, sifaaji guurɗi, e ɗaɗi nguurndam ina poti reenireede e, ɗo mbonnaama, safrude. Ɓeen ɓe fawii e leydi e ɓe ndeenata ɗum ina poti jogeede daande e nder ndeenka mum.


#### Winndannde 63 — Potngo Weeyo


Weeyo potngo ko huunde hanniinde wonande neɗɗankaagu e ɓamtaare nguurndam. Kala leyyi ina renndi darnde reenude njuɓɓudi weeyo, tawi ɓeen ɓe wallitti ɓurngal hewde e bonngol maggal e ɓeen ɓe mbaawal mumen ɓuri mawnude njogii darnde ɓurnde mawnude. Golle reenude weeyo ina poti renndireede e nuunɗal.


#### Winndannde 64 — Ɓamtaare Duumiinde


Ɓamtaare foti timminde haajuuji hannde tawi bonnaani baawal garooji wonande heɓde haajuuji mumen. Ngalu faggudu, mbelu renndo, e ndeenka weeyo ko huunde wootere nde waawaa ceerde. Kala leñol ina jogii hakke njiilaw ɓamtaare e dow jikkuuji mumen e sifaaji mumen.


---


FECCERE XI: KUUƁAL


#### Winndannde 65 — Darnde Dowlaaji


Dowlaaji njogii darnde arandeere wonande teddinde, reenude, e timminde hakkeeji ɗee ɗoo e nder ndee Winndannde. Ɓe poti rokkude safrude wonande bonngol e gollirde kala hakkeeji haa e baawal mumen ɓurngal mawnude. Dowlaaji ina poti gollondirde e nder aduna wonande safrude caɗeele ɗe ngenndi wootere waawaa safrude hoore mum.


#### Winndannde 66 — Darnde Pelle (Institutions)


Kompaniiji (corporations), pelle, e njuɓɓudiiji kala sifaaji ina poti teddinde hakkeeji neɗɗo e weeyo e nder kala golle mumen. Ɓe poti gollirde e laaɓal, darude bone, e daranaade ayibe bonngol ngol ɓe ngollata. Semmbe ina jogii darnde.


#### Winndannde 67 — Kaaye e dow Hakkeeji


Hakkeeji ina mbaawi jogeede kaaye tan so tawii sariya baccinaama, so tawii ina hanni reenude hakkeeji woɗɓe walla moƴƴere jamaa, e nder potal wonande paandaale njiilaaɗe. Hakkeeji goonga — tawi ina heen ndimaagu e torra, maccungaagu, e ittal nguurndam meere — waawaa deƴƴineede hay batte e sifaaji fof.


#### Winndannde 68 — Safrude e Tabitinde


Kala neɗɗo mo hakkeeji mum mbonnaama ina jogii hakke e safrude goonga. Njuɓɓudiiji jeyaaɗi e hoore mumen ina poti wonde wonande heɓde mmetteeji, ndaartude bonngol, e tabitinde darnde. Ɓeen ɓe njiilata hollirde bone ina poti reenireede.


#### Winndannde 69 — Janngingol Hakkeeji e Darnde


Ganndal hakkeeji e darnde ina foti mawnineede e janngirde e kala ɓetoji e nder nguurndam fof. Kala neɗɗo ina foti jogeede fartaŋŋe janngude ndee Winndannde e no o wuurdata e semmbeeji mum. Mawninal jikku e moƴƴere ɓiɗɗo-leydi ina foti mawnineede wonde e ganndal.


#### Winndannde 70 — Faamu


Hay huunde e ndee Winndannde fotaani faamireede wonde ina usta hakke goɗɗo mo reeniraa nokku goɗɗo, walla rokkude hujja wonande golle njiilaaɗe halkude hakkeeji ɗi ndee Winndannde baccata. Ndee Winndannde foti janngireede e nanondiral e Winndannde Kuubal wonande Hakkeeji Neɗɗo (UDHR) e binndanɗe goɗɗe reenooje teddeangal neɗɗo.


---


KONNGOL UDDITIRGOL


Ndee Winndannde ina iwra e ndonaandi jikkuuji renndaangal wonande neɗɗankaagu:


* Sariya Kanngol (Golden Rule), tawaangal e kala pinal mawngo;

* Winndannde Kuubal wonande Hakkeeji Neɗɗo e aadiiji adunaari garunooɗi caggal mum;

* Sariyaaji ngenndiiji ɗi njiilata nuunɗal;

* Ganndal leyyi tawaaɗi ɓe mbuurdunoo e jokkondiral e Leydi ndii;

* Binndanɗe ceniiɗe e njanngingol jikkuuji e nder diineeji e filosofiiji aduna;

* Ganndal hakkille (psychology), filosofi, e anndital neɗɗo wonande ko rokkata yimɓe ɓeydagol.


Min mbeertii ndee Winndannde wonaa wonde konngol cakkitol kono wonde noddaango — wonande ngewndam, wonande darnde, e wonande golle renndaangal. Ndee Winndannde ina haala ko wootondiri en, wonaa ko feccata en. Ndee jeyaaki e ngenndi wootere, pinal wootol, walla goongɗinki wootol, kono ko wonande kala ɓeen ɓe tabitini teddeangal kala neɗɗo e darnde galle men renndaangal.


Enen ko en ɓesngu neɗɗo gooto e dow winndere tokosere wootere. Jofnde men ina jokkondirii. Laawol yeeso wonaa ceerdugol kono ko gootumma; wonaa huutoraade yimɓe kono ko wallital; wonaa mette kono ko jorto.


Ndee Winndannde ina nodda en wonaa tan ɗaɓɓude hakkeeji men kono wonde yimɓe ɓe teddinta hakkeeji woɗɓe — yimɓe moƴƴere, goonga, cuusal, e ganndal. Yimɓe mballitta tawi huutoraaki woɗɓe. Yimɓe nmahata ponte, wonaa kooke. Yimɓe hanñuɓe e laawol neɗɗankaagu yahruroowo yeeso.


Yo ndee yi’annde ardine en haa e aduna mo kala neɗɗo waawi mawnude, ɗo nuunɗal e jam mboottata, ɗo tagu neɗɗo wallitta moƴƴere renndo, e nder aduna mo neɗɗankaagu wuurdata e nanondiral e Leydi ndii mballitoori en fof.


**Bacciraa e jorto e wootondiral  

wonande kala leyyi, hannde e garooji  

wonde ɓesngu neɗɗo gooto**


---


FECCERE ƊIƊABERE: HELO JAAYRE (NGEWNDAM NGEEƁNDAM)


Wonande kala Janngooɓe


Sartoo Kuubaɗo — Faamiraa seeɗa


#### Ko honno woni ndee ɗerewol?


Ɗum ko jikkuuji renndaangal wonande neɗɗankaagu fof. Ina hollira:


* No kala neɗɗo foti huutoreede

* Sifa yimɓe ɓe foti-ɗen wonde

* No poti-ɗen huutoraade gooto e gooto, renndooji men, e winndere men

* Hakkeeji ɗe kala neɗɗo jogii

* Darnde garunoonde e ɗee hakkeeji


Ina iwra e ganndal kala diine mawngo, filosofi, e pinal. Miijo tuugnorgal ko huunde ɓooynde e aduna fof: huutoro woɗɓe no njiɗ-ɗaa mbeɗee-ɗaa nii.


#### Miijooji Mawne


**1. Enen fof ko en ɓesngu gooto**

Les kala ceertugol men — pinal, ɗemngal, diine, ngenndi — en renndi neɗɗankaagu gooto. En nanndi ko ɓuri en ceerdi. Garooji men ina tuugnii e annditde ndee gootumma.


**2. Kala neɗɗo ina jogii darnde**

Amo jogii darnde. Wonaa saabu ko njogi-ɗaa, ko ngollu-ɗaa, walla ko yimɓe kaalata e dow maa. A jogii darnde saabu ko a neɗɗo. Ɗum waawaa itteede hay batte.


**3. Won moƴƴuɗo, goongɗuɗo, e teddinoowo**

Ɗee wonaa tan miijooji mbelɗi — ko tuugnorgal kala renndo moƴƴo. Moƴƴere ina adda nguurndam potngo. Goonga ina adda koolol. Teddeangal ina anndita teddeangal kala neɗɗo.


**4. Wallit tawa a huutoraaki woɗɓe**

Renndo moƴƴo ko ngo kala neɗɗo rokkata baawal mum tawi o ɗaɓɓataa ɓural ngal nuunɗaani e dow woɗɓe. Nde kala neɗɗo wallitti tawi hay gooto huutoraaki goɗɗo, ɓe fof ɓe mawnata.


**5. Gootumma ɓuri Ceerdugol**

Semmbeeji feccata en — leñol, mette, miijo "enen e mumen" — ina mbonna garooji men. En foti luurondirde e majji tawi en njiilata laawol renndaangal.


**6. Wonande Ɓiɗɗo-leydi Aduna**

A jeyaaki tan e renndo maa e ngenndi maa, kono a jeyaa ko e neɗɗankaagu. Caɗeele mawne jamanu men ina ɗaɓɓi miijtaade e gollirde wonde ɓesngu neɗɗo gooto.


**7. Hakkeeji ina njogii darnde**

Jogagol hakkeeji firtataa wonde en mbaawi gollude kala ko njiɗ-ɗen. Ndimaagu ina gollira tan so tawii yimɓe ina kuutora ɗum e darnde.


**8. Reenude Leydi**

Leydi ndii ko galle men gooto tan. En poti reenude ɗum wonande enen e garooji men.


**9. Neɗɗankaagu ina e nder laawol**

Enen en wonata ko huunde nde wonaano tawo. Kala jamanu ina waawi yahruro yeeso e nuunɗal e ɓamtaare.


**10. Jorto ina woodi**

Hay so tawii caɗeele men ina keewi, yahdu yeeso ina woodi. Jorto wonaa kumpa — ko kañum rokkata golle maana.


#### Ɓee ɓe foti-ɗen wonde


* **Moƴƴuɗo** — Huutoraade woɗɓe e newaare e deental

* **Goongɗuɗo** — Haalde goonga; wata fen walla ñaantir

* **Teddinoowo** — Huutoraade kala neɗɗo wonde omo jogii teddeangal

* **Tagowo** — Huutoraade dokke maa wonande wallital

* **Faayruɗo** — Yiɗde janngude e faamde kala sahaa

* **Cuuso** — Daranaade ko moƴƴi

* **Newiiɗo (Humble)** — Anndude a jogii kala jaawle fof

* **Yettoowo** — Mawninde ko mbeɗe-ɗaa heɓde

* **Yaafotoowo** — Yoppude tikkere; rokkude fartaŋŋe cellal

* **Weltaare** — Heɓde mbelu e nguurndam

* **Jorto** — Goongɗinde wonde garooji ina mbaawi wonde ɓurɗi moƴƴude

* **Wallitowo** — Rokkude baawal maa tawa a huutoraaki woɗɓe


#### Ko kala neɗɗo jogii hakke mum


**Hakkeeji Tuugnorgal:**


* Nguurndam e kisal

* Ndimaagu miijo, goongɗinki, e haala

* Sirlu

* Huutorgal nuunɗal yeeso sariya

* Dillugol e suɓaade nokku jofnde

* Ɓesngu e renndo


**Hakkeeji Renndo:**


* Nyaamdu, ndiyam, e galle potngo

* Njuɓɓudi cellal (ɓandulle e hakkille)

* Janngirde

* Golle nuunɗuɗe e njoɓdi potndi

* Fowtere e jamanuuji mbelu

* Wallital e pinal e ganndal


**E nder Winndere Karallaagal:**


* Heɓde Enternet

* Ndeenka alayeeji (data) maa

* Wata ndaartee sirlu maa tawa hujja alaa

* Faamde nde masinaaji njiila kuulal e dow maa


**Hakkeeji Weeyo:**


* Henndu e ndiyam laaɓɗam

* Weeyo potngo

* Njuɓɓudi tago cellundi


#### Ko kala neɗɗo jogii darnde mum


* Huutoro woɗɓe no njiɗ-ɗaa mbeɗee-ɗaa nii

* Won moƴƴuɗo, goongɗuɗo, e teddinoowo

* Wallit e nder renndo maa

* Wata huutoro moƴƴere yimɓe wonande yiɗde hoore maa

* Huutoro ngaluuji e ganndal, wata lannu ɗum

* Reen weeyo ngo

* Yiilu gootumma, wonaa ceerdugol

* Won maamiraawo moƴƴo — accude aduna moƴƴo wonande garooji

* Duumin jorto e nder hoore maa e woɗɓe


#### Sariya Kanngol — E nder pinalji keewɗi


Kala diine mawngo e filosofi ina njanngina ndee miijo wootere:


* **Kiriskiyee:** "Mbeɗu woɗɓe no njiɗ-ɗaa mbeɗee-ɗaa nii."

* **Lislaam:** "Hay gooto e mon goongɗini haa o yiɗana sigo mum ko o yiɗani hoore mum."

* **Yahuudiyee:** "Ko añ-ɗaa, wata mbeɗu ɗum e mbooto-ɗaa."

* **Budisma:** "Wata gaañ woɗɓe e ko mettu maa nii."

* **Induisma:** "Huutoro woɗɓe no njiɗ-ɗaa huutoreede nii."

* **Konfusiyanisma:** "Ko njiɗ-aani wonande hoore maa, wata mbeɗu ɗum e woɗɓe."

* **Ganndal Ngenndiiji Tawaaɗi:** "Enen fof en njokkondirii."


Ɗum wonaa meere. Ko kañum woni tuggorgal jikku neɗɗankaagu renndaangal.


#### Miijo wootere wonande timmoode


Enen fof ko en ɓesngu gooto; kala neɗɗo ina jogii teddeangal; won moƴƴuɗo, goongɗuɗo, e teddinoowo; wallit tawa a huutoraaki woɗɓe; yiilu gootumma wonaa ceerdugol; e reenude gooto e gooto e Leydi ndii.


---


FECCERE TATABERE: WONANDE SUKAAƁE


Wonande wonuɓe hakkunde duuɓi 13-19


Sartoo Kuubaɗo — Wonande Sukaaɓe


#### Ɗum ko haala maa


Ndee ɗerewol ko haala ko kala neɗɗo hanyi heen — tawi aɗa heen. E ko haala sifa neɗɗo mo mbaaw-ɗaa wonde.


Wonaa sariyaaji tan. Ko yi’annde no aduna oo waawi wonde.


Miijo ɓurngal mawnude ko weeɓi: **Huutoro yimɓe no njiɗ-ɗaa huutoreede nii.**


Kala diine, kala pinal, kala neɗɗo ganndo e nder taariiki ina haala ndee miijo.


#### Enen fof en njokkondirii


Huuude hanniinde woni: enen fof ko en ɓesngu neɗɗo gooto.


Eey, en njogii pinalji, ɗemɗe, diineeji, e ngenndiiji ceertuɗi. Kono les ɗum fof, enen ko en sifa wooto e dow ndee winndere tokosere. Garooji men ina jokkondirii so en njaɓii walla en njaɓaani.


Caɗeele ɗe mbeɗe-ɗen ndaartaade — waylo-waylo mbeelu weeyo, AI, baasal — ɗum anndaa keeri ngenndiiji. En njiilata safrude ɗum wonde gooto walla en mbonna ɗum fof.


Ɗum firtataa yoppude neesu maa. Aɗa waawi yiɗde leydi maa TAWII kadi aɗa hanti e neɗɗankaagu. Aɗa waawi mawninde pinal maa TAWII kadi aɗa teddina woɗɓe. Ɗum wonaa luural — ko mawnugol hakkille.


#### Won moƴƴuɗo. Won goongɗuɗo. Won teddinoowo.


Ɗee ina nanndi ko sifaaji tuugnorgal. Ko goonga. E ɗum ina jogii darnde ɓurnde kala huunde goɗɗe.


**Moƴƴere**

Golle tokose moƴƴere ina mballitta nguurndam. Tawa ɗum alaa, aduna wonata ko ɓuuɓɗo e mettuɗo. Aɗa jogii semmbe waɗde ñalngu neɗɗo goɗɗo moƴƴu saabu tan wonde a moƴƴu.


**Goonga**

Wata fen. Wata ñaantir. Wata huutoro yimɓe. Aduna mahiraango e fenaande ina yanata. Nde nggoongɗu-ɗaa, aɗa hoolnee. Ɗum ina jogii darnde.


**Teddeangal**

Huutoro kala neɗɗo wonde omo jogii darnde. Saabu ko omo jogii ɗum. Hay yimɓe ɓe njiɗ-aani miijo mumen. Hay yimɓe ɓe ceerti e maa. Teddeangal firtataa nanndugol miijo — ina firti annditde teddeangal mumen.


#### Wallit tawa a huutoraaki woɗɓe


Semmbe wonande nguurndam: **Rokku baawal maa ɓurngal moƴƴude. Wata huutoro mmetteeji woɗɓe.**


Renndo cellungo ko ngo kala neɗɗo wallitta ko o waawi tawi hay gooto huutoraaki woɗɓe wonande yahre yeeso mum.


Paandaale wonaa "foolde" e dow mette woɗɓe. Ko wonande kala neɗɗo heɓde ɓamtaare. Nde a mawniri e dow mettude woɗɓe, ɗum wonaa ɓamtaare goonga.


#### Gootumma ɓuri Ceerdugol


Aduna heewi semmbeeji njiilooji feccude en: leñol, ngenndiyee, miijo "enen e mumen."


Ɗee semmbeeji ina njogii bone. Ko noon mbariiguuji mawne ngummotoo. Ko noon demokaraasiji maayata. Ko noon en mbonnirta safrude caɗeele ɗe ɗaɓɓi gollondiral.


Golle maa: Sala njiilaw ndaartude aduna wonde "enen e mumen." Yiilu laawol hakkunde luural. Mah ponte, wonaa kooke.


Ɗum firtataa a waawaa luurondirde miijo walla daranaade ko moƴƴi. Ina firti siftorde wonde "mumen" kadi ko neɗɗo sifa maa.


#### Wonande ɓiɗɗo-leydi Aduna


A wonaa tan ɓiɗɗo-leydi ngenndi maa. A woni ko ɓiɗɗo-leydi aduna.


Ɗum wonaa haala politik walla yoppude ngenndi maa. Ko annditde wonde: caɗeele mawne nattataa e keeri, e darnde men kadi fotaani darnde heen.


Waylo-waylo weeyo. Ñabbuuji. AI. Kaɓirɗe nukleer. Ɗee ko caɗeele neɗɗo ɗe ɗaɓɓi safrude neɗɗo.


Miijto adunaari. Gollo e nder renndo maa. Ɗi fof ɗi njogii darnde.


#### Neɗɗankaagu ina e nder laawol


Yi’annde rokkata maana: enen ko en feccere e huunde ɓurngal mawnude.


Neɗɗankaagu ina e nder laawol — e jikku, e renndo, e ruuhu — ina wona huunde nde wonaano tawo. Kala jamanu ina rona ko ɓenni tawi omo jogii fartaŋŋe yahruro yeeso.


A wonaa tan wuurdude nguurndam maa. A jeyaa ko e tinndol sifaaji men. Ko ngollu-ɗaa ina jogii darnde wonande oon tinndol mawngo.


#### Jorto ina woodi


Ina weeɓi wonde neɗɗo mo jorto mum yani. Kabaruuji ina keewi boneeji. Kono jorto-yannde ko lo’re, e mette addataa hay huunde.


Jorto wonaa kumpa. Ko kañum rokkata golle fartaŋŋe. Tawa jorto alaa, ko saabu he honno a njiilata?


Yahdu yeeso ko goonga. Nguurndam yimɓe heewɓe hannde ɓuri moƴƴude e no worino duuɓi 200 caggal. Ɗum heɓiraaka meere — ɗum heɓiraa ko saabu yimɓe ina ngollunoo, ina mmettinino, e ina njortinoo.


Aɗa waawi wonde feccere e ndee duumi golle yahre yeeso.


#### Hakkeeji maa


A jogii hakke:


* Huutoreede e teddeangal — tawa fawii e hay huunde

* Wonnde e kisal e bone, jikku bonɗo, e torra

* Miijtaade hoore maa e goongɗinde ko faami maa

* Haalde miijo maa (tawi a teddinii woɗɓe)

* Sirlu — huunde maa, habbere maa, nguurndam maa

* Janngirde wallitoore maa mawnude

* Njuɓɓudi cellal nde njiilu-ɗaa ɗum

* Weeyo laaɓngo e winndere wuurnde

* Jogagol daande e nder kuulal ngal fawii e garooji maa

* Heɓde Enternet e karallaagal dijital

* Anndude nde masinaaji njiila kuulal e dow maa


#### Darnde maa


Hakkeeji ngonaa meere. Ina gollira tan so tawii yimɓe ina jogii darnde:


**Wata:**


* Huutoro yimɓe no njiɗ-aani huutoreede nii

* Fen, ñaantir, walla bonnu fodoore

* Huutoro moƴƴere yimɓe wonande hoore maa

* Lannu ngaluuji — ɗi ngalaa kaaye

* Daraade meere nde neɗɗo ina huutore bone

* Yaan miijo "enen e mumen"


**Gollo:**


* Won moƴƴuɗo, goongɗuɗo, e teddinoowo

* Wallit yimɓe nde mbaaw-ɗaa

* Darano ko moƴƴi

* Reen nokkuuji renndaangal e huunde jamaa

* Miijto no golle maa njogii batte e woɗɓe

* Yiilu gootumma e laawol renndaangal

* Duumin jorto — wonande maa e woɗɓe


#### Oon mo mbaaw-ɗaa wonde


**Aɗa woni tagowo.**

A jogii dokke ceertuɗe. Aɗa waawi waɗde huunde, mahde huunde, miijtaade miijooji kesi, safrude caɗeele, tagude mbelu.


**Darnde maa iwrata ko e nder maa, wonaa caggal.**

Wonaa e "likes," "followers," "grades," kaalis, walla ko woɗɓe kaalata e dow maa. A jogii darnde saabu aɗa woodi.


**Won faayruɗo.**

Lannu lamndaade. Lannu janngude. Aduna ina mbelii.


**Won cuuso.**

Ina ɗaɓɓi cuusal wonande wonnde goongɗuɗo, daranaade woɗɓe, wonnde hoore maa.


**Yiilu potngo.**

Ina moƴƴi yiɗde mawnude. Ina moƴƴi kadi fowtaade, e mbelu.


**Anndu mbelu e haayre.**

Wata gollu haa yejjit-ɗaa haayreede e mawnugol aduna.


**Yaafu.**

Jogagol tikkere ina gaaña maa ɓuri kala goɗɗo. Yoppu ɗum nde mbaaw-ɗaa.


**Yiilu weltaare.**

Nguurndam foti ko wuureede e mbelu, wonaa tan wonnde mette.


#### Miijooji 10 Mawne


1. Enen fof ko en ɓesngu gooto — les kala ceertugol

2. Kala neɗɗo ina jogii teddeangal — tawi aɗa heen

3. Won moƴƴuɗo, goongɗuɗo, teddinoowo — tuugnorgal kala huunde

4. Wallit tawa a huutoraaki woɗɓe — rokku baawal maa, wata huutoro mmetteeji woɗɓe

5. Gootumma ɓuri Ceerdugol — sala miijo "enen e mumen"

6. Wonande ɓiɗɗo-leydi aduna — a jeyaa ko e neɗɗankaagu

7. Hakkeeji njogii darnde — ndimaagu wonaa meere

8. Reenude Leydi — ko ndee tan en njogii

9. Neɗɗankaagu ina e nder laawol — a jeyaa ko e tinndol mawngo

10. Jorto ina rokkata golle fartaŋŋe — suɓo jorto


#### Huunde wootere wonande siftorde


Won sifa neɗɗo mo waɗata aduna oo moƴƴere saabu tan wonde a woodi heen.


Moƴƴuɗo. Goongɗuɗo. Teddinoowo. Wallitowo. Mahowo ponte.


Ɗum fof woni Sartoo o e nder nguurndam.


---


FECCERE NAYABERE: WONANDE CUKAYLI


Wonande cukayli hakkunde duuɓi 8-12


Aduna mo njiɗ-ɗen — Wonande Cukayli


#### Fodoore wonande kala neɗɗo


Miijto aduna ɗo:


* Kala neɗɗo huutortee e nuunɗal

* Yimɓe ko moƴƴuɓe e goongɗuɓe

* En mballitta gooto e gooto

* En reenata Leydi ndii

* Kala neɗɗo ina jogii nyaamdu, ndiyam, e galle kisal


Ndee Sartoo ko fodoore njiilaw mahde oon aduna.


#### Enen fof ko en ɓesngu gooto


Huunde haayre woni: kala yimɓe e dow Leydi ko ɓesngu mawnungu gooto.


En njogii ɗemɗe ceertuɗe. Nyaamdu ceertundu. Laabi gollal ceertuɗi. Kono enen fof ko en neɗɗo. Enen fof en njiɗi mbelu. Enen fof en njiɗi yiɗeede. Enen fof en mmettetee, en kuli, e en mbeltotoo.


Nde nji-ɗaa neɗɗo mo nanndaani e maa, siftoro: o woni ko sigo maa. Ko goonga! Kala neɗɗo iwra ko e maamiraaɓe wooto.


#### Sariya Kanngol


Kala neɗɗo, kala nokku, wonande duuɓi ujunneere, nanondirii e huunde wootere:


**Huutoro woɗɓe no njiɗ-ɗaa huutoreede nii.**


* So a njiɗ-aani yimɓe nggollire maa bone, wata mbeɗu bone e woɗɓe.

* So a njiɗi yimɓe nrenndu e maa, renndu e woɗɓe.

* So a njiɗi yimɓe nkaalane maa goonga, kaal goonga.

* So a njiɗi yimɓe mmoƴƴane maa, won moƴƴuɗo e woɗɓe.


Ɗum ko huunde weeɓnde. E ko sariya ɓurngal mawnude woodi.


#### Won moƴƴuɗo, goongɗuɗo, e teddinoowo


**Won moƴƴuɗo**

Moƴƴere tokose ina jogii darnde mawnde. Moottude neɗɗo. Wallitde nde mbaaw-ɗaa. Haalde huunde mbelnde. Ɗee huunde tokose ina waɗa aduna moƴƴere.


**Won goongɗuɗo**

Wata fen. Hay nde ina metti, kaal goonga. Yimɓe ina mbaawi hoolnaade neɗɗo goongɗuɗo.


**Won teddinoowo**

Huutoro kala neɗɗo wonde omo jogii darnde — saabu omo jogii ɗum. Hay yimɓe ɓe ceerti e maa. Hay yimɓe ɓe a njiɗ-aani sanne.


#### Wallit tawa a huutoraaki woɗɓe


Nde kala neɗɗo wallitti tawa hay gooto ñaantiraani, huunde fof ina gollira moƴƴi.


* Gollo feccere maa.

* Renndu e nuunɗal.

* Wata ƴett ko ɓuri ko njiilu-ɗaa.

* Wata ñaantir yimɓe wonande heɓde ko njiɗ-ɗaa.


Mbelu ɓernde ɓurngal mawnude wonaa heɓde ko ɓuri woɗɓe. Ko nde kala neɗɗo jogii ko heyi.


#### En ɓuri moƴƴude so en ngollondirii


Yimɓe wonɓe ina njiilata waɗde hare hakkunde men — waɗde en miijtaade wonde "ɓeen yimɓe" ko bonɓe walla kulhuli.


Wata jaɓ oon miijo.


Yimɓe ɓe nanndaani e maa, ɓe kaalata ceertuɗum, walla ɓe goongɗini huunde goɗɗe, ko yimɓe kadi. Ɓe njogii ɓesngu. Ɓe njogii mmetteeji. Ɓe njogii koyɗi.


En ɓuri moƴƴude nde en ngollondiri e nder jam wonaa hare.


#### Ko kala neɗɗo hanyi heen


Kala neɗɗo — tawi aɗa heen — o hanyi e:


* Galle kisal

* Nyaamdu e ndiyam laaɓɗam heewnde

* Wallital nde o selli

* Fartaŋŋe janngude

* Haalde ko o miijtoo

* Goongɗinde ko faami mo

* Huutoreede e nuunɗal

* Henndu laaɓndu e winndere cellunde

* Huutoreede e moƴƴere e teddeangal


#### Ko kala neɗɗo foti njiilaw wonde


Jogagol hakkeeji ina firti wonde a jogii darnde kadi:


* Won moƴƴuɗo — hay so hay gooto ndaartaaki

* Won goongɗuɗo — hay so ina tiiɗi

* Won cuuso — darano ko moƴƴi

* Won wallitowo — sanne e yimɓe ɓe mette njogi

* Won yettoowo — mawninde ko njogi-ɗaa

* Won nuunɗuɗo — wata ñaantir walla ƴett ko ɓuri feccere maa

* Won hakkillanto — wata lannu huunde meere

* Won faayruɗo — lannu janngude e lamndaade

* Won yaafotoowo — wata jogu tikkere haa duumi

* Won mo weltaare jogii — mbelu e nguurndam!

* Won hoore maa — neesu maa ina jogii darnde


#### Wonnde hoore maa


Aɗa heeri — wonaa saabu a ɓuri goɗɗo, kono saabu alaa neɗɗo goɗɗo nannduɗo e maa sanne.


A jogii huunde nde mbaaw-ɗaa gollude moƴƴi. A jogii miijooji maa. A jogii huunde rokkude nde hay gooto waawaa rokkude.


Aɗa waawi tagude huunde. Aɗa waawi janngude huunde. Aɗa waawi wallitde yimɓe. Aɗa waawi waɗde aduna oo moƴƴere tokosere.


Darnde maa iwrataaki e no nji-ɗaa, ko njogi-ɗaa, walla "grades" ɗe heɓ-ɗaa. Aɗa jogii darnde saabu aɗa woodi.


#### Wonande Leydi ndii


Leydi ndii ko galle men — e galle kala kulle, leɗɗe, e huunde wuurnde.


En poti reenude ɗum:


* Wata lannu ndiyam walla nyaamdu meere

* Wata werlo mbeeltu e laawol

* Reen kulle e leɗɗe

* Siftoro wonde cukayli garooji ina njiila winndere cellunde kadi


#### Wonande Karallaagal (Technology)


Telefonaaji, ordinatiraaji, e enternet ina mbaawi wonde gollal haayre.


Kono siftoro:


* Sigooji goonga e ngewndam goonga ɓuri darnde

* Ina moƴƴi fowtaade e masinaaji

* Programji wonɓe ina njiila waɗde maa a waawaa deƴƴude — won hakkillanto

* Alayeeji maa sirlu poti wonde sirlu


#### Ina moƴƴi jortoraade


Sahaa gooto aduna ina nanndi e huunde kulniinde walla mettuɗo. Ina moƴƴi metteede noon.


Kono huunde ina waawi waylude wonde moƴƴere. Yimɓe ina mbaawi waylude. Caɗeele ina mbaawi safrude.


Jorto wonaa kumpa. Ko cuusal. E ina wallita maa waɗde golle moƴƴuɗe.


#### Fodoore o


So kala neɗɗo njiilini jokkude Sariya Kanngol — so kala neɗɗo njiilini wonde moƴƴuɗo, goongɗuɗo, cuuso, e wallitowo — aduna woni ko mawnude sanne.


Aɗa waawi wonde feccere e ndee golle, fuɗɗude hannde.


#### Ko weeɓi sanne


Won moƴƴuɗo. Won goongɗuɗo. Won cuuso. Wallit woɗɓe. Enen fof ko en ɓesngu gooto. Reen Leydi ndii. E jorto ina woodi kala sahaa.